„POŽMARANE BESEDE“
PromocIja knjige RJEČNIK GOVORA NASELJA GRADA RABA (Barbat, Banjol, Rab, Palit,
Kampor, Supetarska Draga) pod nazivom „POŽMARANE BESEDE“ i ako na trećoj stranici stoji
veliki naziv „POŽMARENE BESEDE“
Mnoge riječi u našem lokalnom govoru mijenjaju slova suglasnika i samoglasnika ne
mijenjajući time svoj značaj riječi.
Tako npr.
Bacigat – bacilat, bajlit – bajlat, celina – cilina, baligat – balegat,
cimitar – cimiter, cvetnica – cvitnica, čefuljić čefuljčić, česlat – češljat,
črišpanj – črešpanj, črišnja – črešnja, galofat – gariful, ćunćat – ćunćit,
delamit – dilamit, del – dil, damijana – dumijana – dumijana i
mnoštvo još takvih riječi.
Ima mnogo riječi koje imaju više naziva npr. Čibur – čimbur – dimljak – cimera, fumar i dalje
da ne nabrajam sve je opisano u rječniku .
Zašto je knjiga dobila naziv „POŽMARANE BESEDE“, u razgovorima od onda starih ljudi na
našim starim „dvorima“, koji su nažalost sada svi prodani i na kojima sad neki drugi ljudi
uživaju, zadnji sam put čuo riječ „Požmarana“ ime tome već dobrih 50. godina. Požmarano i
Požmareno tada se još ravnopravno koristilo, upravo zbog te izgubljene riječi knjiga je dobila
takav naziv.
Ima još puno takvih riječi koje su se zapravo izgubile i više se ne koriste, pa neke nisu ni
zabilježene u ovom Rječniku. Tako smo izgubili svoji „dvori, kumpanije, riči i povukli se svaki
va svoju niku novu kuće“
Nešto o knjizi. Izvorne riječi Čakavskog Rapskog govora počeo sam sakupljati u 8. razredu
Osnovne škole, kod Učiteljice pok. Blanke Tonković u literalnoj grupi na koje mi je ona i
označila kakvih sto riječi akcentima daleke 1968/69 godine od kad datira sakupljanje ovih
riječi isključivo samo od domicilnog stanovništva, kako se ne bi uplela tu koja uvozna riječ.
Imao sam sreću da sam 26 godina radio na terenu po cijeloj Županiji i državi pa tako i po
Rabu i u mirovinu otišao kao Viši stručni savjetnik za Hortikulturu. To mi je omogućilo

višekratni posjet u više od 800 domaćinstava na Rabu, te mogao zapisati i mnogo još
nezabilježenih riječi.
Knjiga ima 848 stranica sa oko 18000 riječi i izvedenica i sadrži: Predgovor, Riječ autora,
Jezični opis rapskih govora, Vokalizam, Konsonantizam, Akcentuacija, Napomene iz
morfologije i sintakse, Rječnik, kratice, simboli i transkripcija. Leksikografsku obradu,
frazeme, poslovice i uzrečice, psovke i uvrede, zazivi, igre i dr.
Sve u svemu jedno sveobuhvatni životno djelo rapske nematerijalne kulturne baštine. Mislim da je
Rječnik za svako domaćinstvo ono zapravo označava našu povijest, kulturu, nematerijalno kulturno
bogatstvo, naše postojanje i opstanak na ovom našem prekrasnom otoku, Ipak globalizacijom gubimo
naš izvorni govor što je i sasvim normalno, kroz školstvo, medije ili na drugačiji način.
I neka na kraju samo napomenem jednu zgodan događaj za vrijem dok sam još radio. Imao sam
krasne kolege i obično je samo nas 4-5 obilazilo i držalo predavanja po Lijepoj našoj. Tako smo
jednom poslije nekog, predavanja ili manifestacije , nije bitno, sjeli jeli i pričali. Netko se sjetio kako
bi bilo lijepo da svatko od nas reče nešto na svom dijalektu pa je tako došao red i na mene, tog
momenta se nisam mogao sjetit gotovo ničega onda mi je odjednom sinulo „Parona“ i tako ja
počnem govoriti :
Parona
Parona je kako furija va kužinu arivala, tinel vižitala, dilje urdinala, neka se na tavuli kambja tavaja,
drica masarija, pijati, pošade piruni, ćikarice, kućerini, varijača i cidilo, gamele i laganele i druge zdele.
Štracon past i otrt prašinu, pultroni i katride, oluštrat ćapama, barkuni i mobilju i va kamari otarite
koćete i kambjajte bjankariju…………
Gledali su me onako čudno i svi u glas upitali kojim ti to jezikom govoriš a ja sam onalo „lipo rekal,
MATERINJIN, ča niš ne tendite.
Autor: Željko Peran Vas sve poziva na predstavljanje ovog izuzetnog rječnik u Zimsko kino Grada Raba
10. listopada, (petak) 2025 godine u 19,00 sati.