FD Rapski tanac

Folklorno društvo “Rapski tanac” djeluje od 1987. godine i u tom razdoblju dao je veliki doprinos promidžbi rapskog turizma, predstavljajući dio kulturne baštine otoka Raba.

Pored redovitih nastupa na Rabu društvo je učestvovalo na nekoliko tradicionalnih smotri: u Metkoviću, na Vinkovačkim jesenima, u Novoj Gradiški, Zagrebu te izvan Hrvatske: u Njemačkoj, Luksemburgu,

Mađarskoj, Austriji i Sloveniji.

Folklorno društvo pleše izvorni domaći “tanac” i pjeva starinske domaće pjesme – “kantanje” otoka Raba, i to u dvije vrste nošnji: onoj novijeg doba te u nošnji staroj preko stotinu godina. Ples

Rapski tanac ima svoju prilično čvrstu strukturu čije se figure nazivaju: šutanje, šepanje, na vajer, kuntra, puž, mahlina, šija i merzinka. “Tanca se” uz sviranje “na mih”.

Repertoar:

1. Starinski tanac u identičnoj starinskoj nošnji staroj više od sto godina -  8 min.

2. Splet figura Rapskog tanca u nošnji novijeg doba – 8 min

Tijekom 2012. godine obnovljen je i izvorni običaj prosidbe mlade koji se nekad izvodio – dolazak starog svata i kuma s mladoženjom u kuću mlade, pod nazivom “Svatovsko”.

Osim izvornog folklora otoka Raba, ovo folklorno društvo izvodi pjesme i plesove i drugih dijelova Hrvatske.

Tako su trenutno repertoar proširili s još tri koreografije:

“Stari splitski plesovi”, koreograf: Branko Šegović

Karakteristika plesa su elegancija, mekoća plesnih pokreta te fini i ležerni titraji, u kojima je vidljiv utjecaj zapadne Europe i Mediterana.

“Stari plesovi otoka Korčule”, koreograf: Branko Šegović

I ove plesove karakteriziraju elegancija, gracioznost i mekoća koraka te ljupki osmjesi i zavođenje partnera, a dijelovi plesa su Vrtaica, Četiri pasa, Pritilica i Mafrin ili Mafrina.

“Bunjevačka vila”, koreograf: Jasna Dumičić, glazb. aranžer: Nikola Tuškan

Bunjevačke plesove karakterizira ponos, ritmičnost i živahnost uz blago izraženu vertikalu. Dok plesači izvode gotovo virtuozne korake, popraćene zvukom zvečki, plesačice plešu sitnim koracima

suzdržano i elegantno.

Bunjevci su poznati i po bogatoj i raskošnoj nošnji.

Od inače velikog broja plesova, dijelovi ove koreografije su Stari rokoko, Tandrčak i Momačko nadigravanje.

„Svaka svom“ – plesovi s otoka Korčule, koreografija: Jasna Dumičić

Koreografija se sastoji od 5 dijelova: Stari tanac, Četiri pasa, Pritilica, Na dva pasa i Mafrina. Pleše se u parovima, a tijekom plesa partneri povremeno mijenjaju partnerice, ali im se njihova partnerica uvijek i vrati, odakle je koreografija i dobila ime. Specifična je po držanju u kojem partneri plešu jedno prema drugom, pri čemu plesač desnom rukom obuhvaća plesačicu oko pasa pokušavajući je približiti sebi, ali ona lijevu ruku drži na njegovim prsima i tako kontrolira koliko joj blizu plesač može prići. Pleše se elegantno i graciozno, ali ujedno i čvrsto uz izraženu vertikalu.

 „I ja bi' se sad udala“ – kolo iz Ražanca, koreografija: Jasna Dumičić

Ražanačko kolo je nijemo kolo, gdje plesači sami sebi koracima daju ritam, koji se postepeno ubrzava, a posebno i specifično je po “šuljanju” – povlačenju stopala po tlu i naposljetku čvrstom “stupčenju” – udaranju tabana o tlo, uz uzvike “opa”. Iako je kolo u originalu mješovito, ova koreografija predstavlja varijantu djevojačkog kola koje prikazuje jedan povijesni segment – djevojka je ušla u kolo da bi dokazala kako je dorasla za kolo, odnosno za mladića, a momci su gledali cure koje su jedrije i jače i koje će jače „stupčiti“ jer će te bolje u vinogradu i polju raditi i djecu rađati. Unatoč čvrstom „stupčenju“, bitna je i elegancija te osjećaj za ritam.

 „Igraj, zaigraj, mladu nadigraj“ - poskočica iz Dubrovačkog primorja, koreografija: Jasna Dumičić

Poskočica predstavlja jedan od najpoznatijih plesova Dubrovačkog Primorja. Pleše se uz pratnju “lijerice”, a plesači plešu u parovima raspoređenim uokolo lijeričara. Pleše se izmjenom različitih figura u oba smjera, čiji redoslijed određuje kolovođa uzvikujući plesne (ponekad dvosmislene) naredbe. Parovi imaju specifično držanje: uz visoko dignute laktove plesač desnom rukom drži desnu ruku plesačice, a lijevom lijevu pri čemu su dlanovi žene okrenuti  unutra, a dlanovi muškarca prema van. U prošlosti se ovaj ples plesao i uz pratnju miha.

Društvo je oformilo i tamburašku sekciju, neophodnu za pratnju koreografija, koja je još u fazi uvježbavanja.

Skupina mladih Folklornog društva “Rapski tanac” djeluje od 2005. godine. Pored nastupa na otoku Rabu, također su učestvovali na nekoliko tradicionalnih smotri: u Metkoviću, na

Vinkovačkim jesenima, u Rogaškoj Slatini te u Kutini gdje su 2009. godine sudjelovali na 7. festivalu dječjeg folklora Hrvatske i osvojili prvo mjesto – zlatnu medalju u kategoriji od 10 do 14 godina.

Kalendar događanja

Studeni 2018.

PoUtSrČePeSuNe
2930311234
567891011
12 13 1415161718
19202122232425
262728293012
3456789