Folklorno društvo “Rapski tanac” djeluje od 1987. godine i u tom razdoblju dao je veliki doprinos promidžbi rapskog turizma, predstavljajući dio kulturne baštine otoka Raba. Pored redovitih nastupa na Rabu društvo je učestvovalo na nekoliko tradicionalnih smotri: u Metkoviću, na Vinkovačkim jesenima, u Novoj Gradiški, Zagrebu te izvan Hrvatske: u Njemačkoj, Luksemburgu, Mađarskoj, Austriji i Sloveniji.

Folklorno društvo pleše izvorni domaći “tanac” i pjeva starinske domaće pjesme – “kantanje” otoka Raba, i to u dvije vrste nošnji: onoj novijeg doba te u nošnji staroj preko stotinu godina. Ples Rapski tanac ima svoju prilično čvrstu strukturu čije se figure nazivaju: šutanje, šepanje, na vajer, kuntra, puž, mahlina, šija i merzinka. “Tanca se” uz sviranje “na mih”.

Repertoar:

  1. Starinski tanac u identičnoj starinskoj nošnji staroj više od sto godina -  8 min.
  2. Splet figura Rapskog tanca u nošnji novijeg doba – 8 min.

Tijekom 2012. godine obnovljen je i izvorni običaj prosidbe mlade koji se nekad izvodio – dolazak starog svata i kuma s mladoženjom u kuću mlade, pod nazivom “Svatovsko”.

Osim izvornog folklora otoka Raba, ovo folklorno društvo izvodi pjesme i plesove i drugih dijelova Hrvatske.

Tako su trenutno repertoar proširili s još tri koreografije:

“Stari splitski plesovi”, koreograf: Branko Šegović

Karakteristika plesa su elegancija, mekoća plesnih pokreta te fini i ležerni titraji, u kojima je vidljiv utjecaj zapadne Europe i Mediterana.

“Stari plesovi otoka Korčule”, koreograf: Branko Šegović

I ove plesove karakteriziraju elegancija, gracioznost i mekoća koraka te ljupki osmjesi i zavođenje partnera, a dijelovi plesa su Vrtaica, Četiri pasa, Pritilica i Mafrin ili Mafrina.

“Bunjevačka vila”, koreograf: Jasna Dumičić, glazb. aranžer: Nikola Tuškan

Bunjevačke plesove karakterizira ponos, ritmičnost i živahnost uz blago izraženu vertikalu. Dok plesači izvode gotovo virtuozne korake, popraćene zvukom zvečki, plesačice plešu sitnim koracima suzdržano i elegantno.

Bunjevci su poznati i po bogatoj i raskošnoj nošnji.

Od inače velikog broja plesova, dijelovi ove koreografije su Stari rokoko, Tandrčak i Momačko nadigravanje.

Društvo je oformilo i tamburašku sekciju, neophodnu za pratnju koreografija, koja je još u fazi uvježbavanja.

Skupina mladih Folklornog društva “Rapski tanac” djeluje od 2005. godine. Pored nastupa na otoku Rabu, također su učestvovali na nekoliko tradicionalnih smotri: u Metkoviću, na Vinkovačkim jesenima, u Rogaškoj Slatini te u Kutini gdje su 2009. godine sudjelovali na 7. festivalu dječjeg folklora Hrvatske i osvojili prvo mjesto – zlatnu medalju u kategoriji od 10 do 14 godina.