RABSKA FJERA

25., 26. i 27. V I I.

Poštovani i dragi sudionici Fjere 20017.

u nastavku dostavljam PODSJETNIK NA RASPORED koji se odnosi na Dundovo, sukladno zaključcima sa sastanka radionica Fjere.

Vožnja stvari za radionice:

  • Vožnja stvari za radionice sa Vele rive i sa Škvera:

22.07. i 24.07. (u nedjelju 23.07. ne vozimo) ali od 7.00 do 10.00 sati Dundovo postavlja klupe po ulicama

  • 24.07. do 15.00 sati biti će postavljena juta na stolovima za radionice
  • Vožnja stvari Eko brodom:

25.,26. i 27.07. 0d 18.00 do 20.30 h

  • Trstika će 24.07. biti na lokacijama: pod Grad, kod katedrale, na Pijaceti – maknut će se 24.07. u 15.00 sati

Propusnice za grad i parking:

  • Za propusnice za ulazak u grad javiti se Danijelu Potočnjaku na broj 091 172 7211. Ulazak u Grad bit će moguć 25. i 26.07. od 18 – 20 sati

27.07. zbog tehničkih uvjeta za koncert Gibonnija, prometovanje gradom bit će zatvoreno za svih. Bit će moguće ući do Supermarketa.

  • Svim sudionicima Fjere parking će biti osiguran kod Thalasoterapie. Dostaviti registracije Danijelu Potočnjaku.

Protokol Fjere:

U nastavku mali podsjetnik na protokol Fjere da sve napravimo kako treba J

  • 25.07. u 21.00 sat potrebno je doći kod Sv. Ivana gdje ćemo formirati povorku – molimo Vas da što više sudionika radionica dođe, da bi povorka bila kvalitetnija.
  • Nakon ceremonije otvaranja Fjere, radionice počinju sa radom
  • Radionice 26.07. i 27.07. rade po standardnom rasporedu.
  • 27.07. u 23.30 h mole se predstavnici radionica (2 predstavnika iz velikih radionica i 1 predstavnik manjih radionica) da dođu u atrij Kneževog dvora na prijem kod gradonačelnika

Odvoz stvari nakon Fjere: 28.07. počinje od 6.30 h

RED VOŽNJE AUTOBUSA ZA FJERU 2017.

Rab-S.Draga – Lopar      Lopar-S.Draga-Rab

18:30                                    19:00

19:30                                    20:00

20:15                                    20:30

20:30                                    21:00

22:30                                    23:00

0:30                                       1:00

1:30                                       2:00

2:30                                       3:00

Rab-Dumići                       Dumići-Rab

19:15                                    19:45

0:30                                       0:45

1:30                                       1:45

Rab-Kampor                      Kampor-Rab                      Rab-Suha Punta                Suha Punta-Rab

18:45                                    19:00                                    18:50                                    19:00

19:45                                    20:00

Rab-Suha Punta-Kampor             Kampor-Rab

0:40                                                      1:00

1:40                                                      2:00

2:40                                                      3:00

Rab-Banjol-Barbat                         Barbat-Banjol-Rab

19:15                                                    19:30

20:15                                                    20:30

0:15                                                      0:30

1:15                                                      1:30

2:15                                                      2:30

Obzirom da se prilikom dolaska u grad stvaraju velike gužve na prometnicama , moguća su kašnjenja autobusa.

PRIVREMENA ZABRANA PROMETA NA PODRUČJU STAROGRADSKE JEZGRE

Obavještavamo Vas da će zbog održavanja srednjovjekovnog ljetnog festivala Rabska fjera doći do privremene zabrane prometa na području starogradske jezgre, od parkirališta Slavija do Vele rive i to:

25. i 26. srpnja 2017. –  od 18 sati

27. srpnja 2017. – tijekom cijelog dana

Prometovanje će se vršiti u skladu s privremenom regulacijom prometa.

Zahvaljujemo svim građanima i gostima na razumijevanju!

U tjednu kada se obilježava Dan sv. Kristofora, poštujući povijest i tradiciju obnovljena je srednjovjekovna “Rabska fjera”.

Da bi se razumjelo što se ovom svečanošću slavi i kako je pretočena u današnju Fjeru nužno je podsjetiti na povijest grada i otoka.  Godine 1358., nakon dvogodišnjeg rata i poraza Venecija je Dalmaciju prepustila ugarsko-hrvatskom kralju Ljudevitu I. Anžuvincu.  Rabljani su se nakon toga u Zadru poklonili ovom kralju i zavjetovali mu se na vjernost, a on je obećao da će im priznati privilegije veće od onih što su ih imali pod Mlečanima, pa su ga slavili kao oslobodioca. U njegovu čast uveli su sedmodnevne općinske svečanosti. U počast Ljudevitu I. Anžuvincu, te na svetu uspomenu i čast sv. Kristoforu Veliko je vijeće Grada Raba 21. 07. 1364. godine donijelo posebnu odredbu da se u Rabu najsvečanije slave 09. 05.  Dies Victoraie (Dan pobjede) kada je Rab, zagovorom sv. Kristofora 1075. godine oslobođen od Normana, i 27. 07. Dies Natalis, dan mučeničke smrti sv. Kristofora, zaštitnika Raba, a koji Crkva slavi kao rođendan – dan kada je rođen za nebo.

Za vrijeme općinskih javnih svečanosti tempus feriarum sud u gradu nije radio, dužnici sa sela petnaest dana slobodno su smjeli u Rab i iz Raba jer se nije smjela krojiti pravda niti progoniti dužnici, pa su tako Gradska vrata za sve bila otvorena. Ovakve su se svečanosti, uz manje prekide, održavale od 1364. do 1852. Te godine ukinuo ih je krčki biskup, jer je ponašanje ljudi na igrama izmaklo kontroli. Ali narod je i dalje dolazio u grad na blagdane sv. Jakova 25. srpnja, sv. Ane 26. srpnja i sv. Kristofora 27. srpnja. Ove su svečanosti više ličile na sajam kojega je  stanovništvo grada nazvalo talijanskim nazivom fjera. Običaj se zadržao do pedesetih godina 20. stoljeća, a onda je nestao. Svečanosti su ponovno obnovljene 2002. kao folklorna manifestacija, a od 2003. godine dobile su službeni naziv “Rabska fjera”.

Koliko je “Fjera” važna za očuvanje kulturne baštine i tradicije otoka Raba, najbolje oslikava citat iz predgovora akademika Slobodana Novaka u katalogu “Rabska fjera” tiskanom 2006. godine prigodom pete obljetnice održavanja Fjere, gdje on kaže: “Obnovljena Rabska fjera ni prije obnove nije bila, a danas pogotovu nije – tek atraktivni spectaculum, … Ona je, naprotiv, upravo dostojanstvena svečanost, kao što je i bila inaugurirana prije šest i po stoljeća. I nije isprazna sjajna parada, nego doista izraz želje da se, makar i samo intuicijom, prodre u tminu prošlih vjekova gdje su još prepoznatljive sjene naših predaka; da se sagledaju vlastiti korijeni, da se potvrdi i učvrsti svoj identitet. Da se, ispremreženi i oslobođeni/sputani sofisticiranim suvremenim tehnologijama, podsjetimo na ljepotu rada ruku, i vještinu prstiju, na žuljeve umjesto rukavica, na sudbinsku povezanost s prirodom, sa zemljom i morem; na duhovno i materijalno stvaralaštvo naših starih, na njihovu individualnu inokosnu kreativnost, koju vrijeme ekipnoga rada, tekućih vrpca i strojne konfekcije pomalo zaboravlja.”

Obnovljene se svečanosti, slave tri dana: otvaranjem 25. 07. na blagdan sv. Jakova,  26. 07. na blagdan sv. Ane, i završavaju u ponoć 27. 07. na blagdan sv. Kristofora.

Sama ceremonija otvorenja “Rabske fjere” veličanstven je spektakl. Priredba započinje okupljanjem svih kostimiranih sudionika na Gornjoj ulici u Rabu. Oni se zatim u povorci spuštaju gradskim stubištem ”Bobotinama” do Trga sv. Kristofora, odnosno srednjovjekovnog “Varoša”, što predstavlja zaista veličanstvenu sliku. Gradonačelnik grada Raba u ulozi kneza pred tisućama posjetilaca, srednjovjekovnim Ukazom proglašava “Rabsku fjeru” otvorenom čime se vrata grada otvaraju za sve i započinje sveopće veselje. Zatim svečana povorka, predvođena Heraldom i Rapskim vitezovima samostreličarima, knez u pratnji gradskog plemstva i vlastele, počasni gosti i gosti iz prijateljskih gradova, rapske zanatlije, obrtnici, trgovci, umjetnici, zabavljači, žongleri… kreću Srednjom ulicom prema gradskoj Loži gdje se svi upisuju u knjigu “Rapske fjere”. Plemstvo zatim nastavlja dostojanstveni obilazak srednjovjekovnog grada, a ostali sudionici u radionicama raspoređenim po trgovima, ulicama i dvorištima najstarijeg dijela grada – Kaldanca, uz svjetlost baklji započinju s radom. Uz šezdesetak radionica Rabljana, od kojih se većina i u svom sadašnjem stvarnom životu profesionalno bave zanatima koje prezentiraju (pekari, medari, klesari, stolari, slikari na svili, kalafati, školjkari, spužvari, pletači košara i konopa, slikari, cvjećari, pletači vrša, grnčari, čipkarice, predilje, proizvođači sira, heraldičari, glagoljaši i mnogi drugi) tu su i najveće udruge otoka Raba “Komin”, “Dolin”, “Škraparica” i “Tunera”, Udruga rapskih samostreličara, KUD “Rapski tanac”, rapske klape “Sozal”, “Eufemija”, “Kristofor” i “Rab”,  vitezovi iz Kőnigsbrunna, sokolari iz Šibenika, topnici iz Požege, te desetak radionica prijatelja iz San Marina odnosno njihove udruge “Arti e mestieri” iz kastela Montegiardino.

Trg Slobode, nekadašnja tržnica “Pjaceta”, središnje je mjesto trgovanja. Tu posjetitelji mogu kušati domaće vino, rakiju, suhe smokve, slanu ribu. Sa tezgi se širi ugodan miris autohtonog začinskog bilja i cvijeća. Cvjećarica plete vjenčiće od hortenzija, do nje odzvanjaju udarci s novčareva nakovnja. Grnačri vrijedno vrte svoja kola na kojima glina poprima jednostavne oblike srednjevjekovna posuđa. Pekari frigaju frite, nude višestruko nagrađivanu i u svijetu poznatu deliciju – rapsku tortu i druge starniske slastice, malo dalje čipkarice tiho stvaraju svoj vez, a do njih vesela se čuje graja najmlađih sudionika svečanosti – djece dječjeg vrtića “Pahuljica”. Sa druge strane je kožar, do njega svirači, a malo dalje u dvoru kamenorezac.

Morska promenada, ispod “Pjacete” poseban je i jedinstven doživljaj. Tu se miješaju primamljivi mirisi domaćih jela koji se šire iz živopisnog etno sela gdje boravi nekoliko seoskih obitelji, rapski ovčari prerađuju sir i vunu. Pogled na more i ribare koji love na sviću, frigaju ribice i nude slanu ribe te na kalafata koji radi oko svoje barke budi duboke osjećaje domaćeg stanovništva prema ribarenju i ribarskom zanatu.

Krećući dalje od “Pjacete” prema Katedrali dolazi se do srednjevjekovnog domaćinstva. Ispred ulaza gaze se masline i grožđe i radi ulje i vino na originalni srednjevjekovni način, a unutra, ispod niskog stropa vlada zaposlenost i vrućina: žene češmaju vunu, postolar popravlja postole, melje se brašno, peče se kruh ispod peke, domaćini nude pršut, vino, rakiju i svježa jaja od kokoši koje čuvaju u stražnjem dvorištu. Klapskim pjevanjem i folklornim plesom domaćini razveseljavaju okupljeno mnoštvo.

Dalje putem prema katedrali glagoljaši gostima ispisuju ime na glagoljici ili pozdrave prijateljima s odomora, mlade djevojke nude ljekovite napitke, a razdragano mnoštvo na tom putu ulični svirači oduševljavaju glazbom, pjesmom i plesom, žongleri svojim akrobacijama, krvnici i gubavci svojim strašnim izgledom, a plemići i plemkinje svojom gracioznošću.

Ispred Katedrale osjeća se stvaralačka energija slikara, a prodavačice  religioznih suveniria dostojanstveno podnose buku obližnjeg vinara i boćališta.

Prema Kaldancu i kroz ulicu Biskupa Draga žene iz San Marina peku tanke kruščiće, nadomak njih je prodavač ljekovitog bilja, a dalje niz ulicu slikari na svili i antikvar. Na samom kraju, već na Trgu Municipium Arba posljednja je radionica – srednjevjekovna pošta.

Osim ovog posebnog doživljaja na otvorenom, sedam restorana u staroj gradskoj jezgri posjetiteljima u danima Fjere nude srednjevjekovna jela i pića, a posluga i odjeća u duhu su srednjega vijeka.

Na sam dan sv. Kristofora, 27. srpnja, rapski se vitezovi nadmeću u gađanju samostrijelom, paradiraju gradom uz zvuke bubnjeva i fanfara, a pobjednik biva nagrađen.

Naime, već spomenutoga dana 21. srpnja 1364. Veliko je vijeće Grada Raba uvelo natjecanje plemića i pučana u strijeljanju samostrelom – Rapske viteške igre. O Viteškim igrama na Rabu u 14. stoljeću nema mnogo povijesnih izvora. Zabilježeno je da je odluku o prvim igrama (vježbama) donijelo Gradsko vijeće, ali se ne navodi potvrda o kontinuiranom održavanju i pravilima igara. Poznato je da su se zajedno natjecali plemići i pučani te da je najboljem strijelcu pripala nagrada od 100 libara malih. Prije igara gradom se u ophodu nosila škrinjica s moćima sv. Kristofora, nakon čega su se strijelci nadmetali u strijeljanju iz srednjevjekovnog tvrđavskog samostrijela.

Obnovljene viteške igre u danima Rabske fjere započinju okupljanjem samostreličara, fanfarista i zastavničara te plemstvom u plemićkim odorama (knez s kneginjom, njegov bilježnik, potknez, suci, rizničar, glasnik, savjetnici i ostalo plemstvo). Povorka uz zvuke trublja i snažno bubnjanje bubnjara kreće prema Katedrali. Tamo ih dočekuje provikar župne crkve Uznesenja Marijina, podijeli im blagoslov, a natjecateljima poželi sportsku sreću. Iz Katedrale sudionici kreću prema Varošu. Na tronu sjedi rapski knez, do njega potknez, javni bilježnik i časni sud od tri člana, te ostalo plemstvo. Igre počinju kad sud odredi pravila i knez da dopuštenje za početak. Kada natjecanje završi slikovita povorka kreće prema Kneževoj palači, čime završavaju Rapske viteške igre spuštanjem zastave Fjere i udarom topa nakon čega slijedi vatromet točno u ponoć. Vatromet simbolično označava povratak u sadašnjost, i time završavaju trodnevne svečanosti “Rapska fjera”.